Ambipak konferencija 2022 ispunila očekivanja – depozitni sistem, biorazgradiva ambalaža – samo neke od tema

Sa ciljem da istakne ambalažu kao deo rešenja za očuivanje životne sredine, i ukaže na ista, u organizaciji portala Ambipak magazin, uz institucionalnu podršku Privredne komore Srbije – Udruženja za hemijsku, gumarsku i industriju nemetala i Centra za cirkularnu ekonomiju, u Privrednoj komori Srbije, juče je održana druga po redu Ambipak konferencija „Ambalaža po meri prirode i održivog razvoja“. Depozitni sistem, odgovornpst društva, privrede i sistema, tehnologije za proizvodnju plastične ambalaže, komostabilna ambalaža, samo su neke od pomenutih tema.

Konferencija „Ambalaža po meri prirode i održivog razvoja“ održana 04. oktobra u Privrednoj komori Srbije u Beogradu, privukla je veliki broj učesnika kao i posetilaca a gosti iz inostranstva dali su dodatni kredibilitet događaju.

Na samom početku, gostima se obratila Irena Lalić, osnivač i urednica portala Ambipak magazin i tom istakla zadovoljstvo zbog interesovanja koje su za teme konferencije iskazale brojne kompanije, posebno se zahvalivši inostranim učesnicima koji su ovom prilikom doputovali u Beograd, rekaviši „da to govori da pokrećemo važne i aktuelne teme“
U uvodom delu konferencije, prisutnima su se obratili i Mirjana Balog Kormanjoš, viša savetnica u Udruženju za hemijsku, gumarsku i industriju nemetala Privredne komore Srbije, i Siniša Mitrović, direktor Centra za Cirkularnu ekonomiju Privredne komore Srbije. Mirjana Balog je istakla da se „preko 60% proizvoda pakuje u plastičnu ambalažu, koja kao i svaka druga ambalaža, velikim delom završi u otpadu, istakavši da je veliki izazov napraviti ambalažu koja je „po meri prirode“.

Mirjana Balog Kormanjoš, PKS, Foto: Jakov Simović

Siniša Mitrović je u svom pozdravnom obraćanju učesnicima, podržao konferenciju rekavši da je konferencija „posebna sinergija kompanija, institucija, univerziteta, istraživačkih centara“  i da „kao takva ima kredibilitet da utiče i na kreiranje javnih politika“ .

Prvi deo konferencije bio je posvećen predstavljanju najnovijih svetskih postigunuća u kompostabilnioj i biorazgradivoj ambalaži, a priliku da započnu programski deo imali su predstavnici globalne kompanije Futamura, osnovane u Japanu. Iz Londona se prisutnima obratila Amaia Cowan, menadžerka razvoja za Evropu, Srednji Istok i Afriku koja je ukratko predstavila Futamuru kao i konkretne primere primene kompostabilne ambalaže. Wolfgang Zimmerer, predstavnik kompanije za Evropu, istakao je da već Futamura već sarađuje sa kompanijama iz Srbije (Maropack), ali da se proizvodi uglavnom distribuiraju dalje, van Srbije, nadajući se da će postepeno i naše tržište biti u mogućnosti da primenjuje najsavremenije ambalažne materijale iz Futamura asortimana.

Wolfgang Zimmerer i Irena Lalić

Direktor razvoja Smurfit Kappa Avala Ada, Nikola Marinković, predstavio je najnovija ambalažna rešenja iz ove grupacije, nastala u beogradskoj fabrici, koja smanjuju količinu upotrebljenog materijala.

Nikola Marinković, Smurfit Kappa Avala Ada, Foto: Jakov Simović

Jovana Grozdanović, ispred niške kompanije Cartoflex, ukazala je na potrebu da se podigne svest kompletnog društva o reciklaži i ekologiji i tom prilikom predstavila potencijal  kartonskog saća u izradi ambalaže i zaštiti proizvoda od oštećenja.

Jovana Grozdanović, Cartoflex

Predrag Todorović, menadžer razvoja za brend Frosch za naš region, izneo je kratki case stady ovog brenda, koji svoj koncept zasniva na ekološkom principu i cirkularnosti.

Predrag Todorović, Frosch

Erik Hrvatin, predstavnik kompanije Novamont, koja sa italijanskim komunalnim preduzećem učestvuje u izgradnji kompostane u Gornjem Milanovcu izjavio je u kratkom intervjuu da je ovaj projekat trenutno u fazi čekanja sredstava za početak izgradnje.

Erik Hrvatin, Novamont
Šta je potrebno da se smanji otpad od ambalaže?

Drugi deo konferencije bio je posvećen temama odgovornosti za očuvanje životne sredine i upravljanje ambalažnog otpada, čemu su bili posvećena tri panela i samostalne prezentacije Ane Vovk, ispred Coca-Cola HBC i Doinite Mihai, predstavnice norveške kompanije Tomra System, proizvođača reciklomata za povrat ambalaže. „Svaki resurs se računa i može biti ponovo iskorišćen“ – poruka je prezentacije Doinite Mihai, potpredsednice javnih poslova za Južnu i Istočnu Evropu norveške kompanije Tomra.

Tomra reciklomati depozitni sistem
Doinita Mihai, TOMRA Systems

Ana Vovk je istakla da multifunkcionalni tim Coca-Cole radi na kreiranju ambalaže koja smanjuje upotrebu ambalažnih materijala i zameni postojećih održivijim, izdvojivši bio-based pakovanje koje smanjuje emisiju CO2.

Ana Vovk, Coca Cola HBC

Učesnici panela  „Kako inovativne tehnologije i mašine u industriji plastične ambalaže podržavaju cirkularnu ekonomiju?“  objasnili su kako „pametne mašine“ za proizvodnju u skladu sa razvojem tehnologija i nauke  u sinergiji sa proizvođačima mogu da doprinesu održivosti, ekologiji i cirkularnosti ambalaže. „Plastiku nikako nećemo izbaciti iz upotrebe i jedini način je da smanjimo njenu upotrebu i što više recikliramo“ – poruka je prof. dr Branke Pilić sa Tehnološkog fakulteta Univerziteta Novi Sad.

Učesnici panela  „Kako inovativne tehnologije i mašine u industriji plastične ambalaže podržavaju cirkularnu ekonomiju?“


Na panelu su učestvovali i Vladimir Žugic, CEO Greiner i Radojka Milovanović, inženjer u kompaniji Neofyton. Razgovor sa učesnicima vodio je Aleksandar Zarić, konsultant advokatske kancelarije SOG

Bojana Perić, direktorka jednog od najvećih nacionalnih operatera ambalažnoig otpada Ekostar Pak istakla je da je potrebno da država i privreda imaju isti cilj da zajednički rade na uspostavljanju sistema za pre svega, primarnu selekciju ambalažnoag otpada kao i reciklažu.

Panel „Planeta nas poziva na odgovornost“

„Potrebno je i da građani imaju dostupnost infrastrukturi za reciklažu i odlaganje ambalažnog otpada“ – kaže Milica Milanović iz kompanije Nestle Srbija. Na panelu „Planeta nas poziva na odgovornost“ učestvovali su i Nikola Marinković Smurfit Kappa, i Jelena Petljanski Kiš, Ball Packagaing Europe i Siniša Mitrović kao moderator.

Depozitni sistem u Srbiji mogao bi biti uveden u najranije 2025. godine – zaključak je panela „Depozitni sistem kao instrument za održivi razvoj i cirkularnu ekonomiju“ . Ovaj panel izazvao je veliko interesovanje kako privrede tako i građana. Kristina Cvejanov, konsultant za upravljanje otpadom na panelu je ugostila Doinitu Mihai, potpredsednicu javnih poslova za Južnu i Istočnu Evropu norveške kompanije Tomra Systems, sponzora panela, Tisu Čaušević, menadžerku za javne i regulatorne poslove, Coca-Cola HBC, Klaru Halovu, rukovodioca kategorizacije voda i obrazovnog programa kompanije Mattoni 1873, najvećeg distributera bezalkoholnih pića u Centralnoj Evropi, čiji je deo i Knjaz Miloš od 2019. godine, Mihaila Mateskog, vlasnika kompanija za reciklažu PET ambalaže u Srbiji i Makedoniji.

Učesnici panela o depozitnom sistemu, Foto: Jakov Simović


„Najbolji model primene depozitnog sistema je da kupac vraća ambalažu tamo gde je i kupio proizvod“ –  istakla je Donita Mihai dok je Klara Halova napomenula da su eko-dizajn i sistem prikupljanja ambalaže najvažniji u procesu reciklaže PET ambalaže za piće.

Konferencija je završena panelom „Šta je novo u Srbiji?“ na kojem su inovacije koje spremaju srpske startap kompanije predstavili Marina Cvijanović, direktor Eko Bio Investa i Nikola Stanojević, White Lemur (Biosporin), a učestvovali su i Milan Grozdanović, dir, Cartoflex, Niš, i Gordana Vraštanović-Pavićević, spec. sanitarne hemije, koja ja ukaza na potencijalne probleme kada se radi o upotrebi novih materijala kao i recikliranih kada se radi o njihovom kontaktu sa hranom i otvorila put novim temama za naredne događaje. Panelom je kreativno moderirala  Lela Saković, partner projekta Be Risk Protected.

Učesnici panela „Šta je novo u Srbiji?“

Kompletna konferencija je dostupna na Ambipak magazin YouTube kanalu.


Zahvaljujemo se kompanijama koje su podržale događaj:
Ekskluzivni partner- Futamura, partneri konferencije – Coca-Cola HBC, TOMRA, Smurfit Kappa Avala Ada, sponzori – Cartoflex, Knjaz Miloš, Ekostar Pak, Neofyton, Nestle, Frosch, Greiner i Packsol i PPS Adriatic.

Fotografije: Ambipak magazin/Jakov Simović

Podeli na društvenim mrežama: